Suvremeni jaskanski pisci

Kao što smo i obećali, ovo objavu posvećujemo suvremenim jaskanskim piscima, a započet ćemo ju s onima koji su svojim radom ostavili najdublji trag na jaskanskoj književnoumjetničkoj sceni.

Nino Škrabe najplodniji je jaskanski dramatičar, scenarist i publicist. Do 1985. pisao je u suradnji s Borisom Senkerom i Tahirom Mujičićem, a nakon toga piše samostalno. Popis njegovih dramskih djela, libreta za mjuzikle i adaptacija poprilično je dugačak pa ih nećemo nabrajati redom, ali valja spomenuti činjenicu da je mjuzikl „O’Kaj“ (napisan u suradnji sa Senkerom i Mujičićem) odigran u zagrebačkom kazalištu Komedija čak 271 put te je u Zagrebu uživao kultni status. Škrabe je poznat je i kao pisac scenarija za dokumentarne i igrane filmove te strastveni novinar i publicist koji je uredio brojne tekstove u mnogim časopisima i knjigama.

S druge strane, Sonja Zubović najplodnija je jaskanska spisateljica. Najpoznatija je po svojim djelima za djecu. Slikovnica „Kako se gleda abeceda“ doživjela je devet izdanja te je uvrštena kao lektirni naslov za prvi razred osnovne škole, a slikovnica „Najljepša stonoga sunčanih vrtova“ uvrštena je u međunarodnu digitalnu dječju knjižnicu u Washingtonu. Književna djela ove autorice brojna su i raznovrsna te su namijenjena i dječjoj i odrasloj publici.

Kada spominjemo spisatelje za djecu ne smijemo preskočiti popularne jaskanske odgajateljice i odgajatelje koji su ujedno i svestrani umjetnici: umirovljenu tetu Danicu Divjak – autoricu dviju knjiga za djecu: „Od zvijezda do trave“ i „Hlačasti zmaj“, Danielu Bobinski – autoricu slikovnice „Priča o jastrebu“ te zbirki pjesama za odrasle „Iza šutnje“, „Emanuel“ i najnovije zbirke „Ljubim i ništa više“.

Tu je i odgajatelj Ivan Rak – autor zbirki pjesama za djecu „Šaljiva šljiva, kruška i medina njuška“ i „Da su televizori ogledala“ te zbirke zagonetaka „Pitalice-skitalice“. Jasenka Gluščić i Mihaela Pustaj, također dugogodišnje odgajateljice Dječjeg vrtića Radost, zasad se još nisu odvažile u stvaranju tzv. lijepe književnosti, ali su napisale i objavile knjigu „Roditelj, dijete, odgojitelj“, priručnik za ostvarivanje kvalitetne suradnje u području predškolskog odgoja.

Da na mladima svijet ostaje, osmišljavanjem i realizacijom slikovnica „Želja mravića Mirka“ i „Jaska u abecedi“ dokazale su učenice i učenici OŠ „Ljubo Babić“ i PŠ Cvetković. Oba su naslova izdana od strane Društva naša djeca Jastrebarsko.

Valja spomenuti i ostale zaslužne jaskanske pisce: Josip Skok – najznačajniji poslijeratni jaskanski pjesnik i autor zbirke pjesama „Pothodnik“, Zlata Ribar – rođena u Otočcu pokraj Senja, pjesnikinja duboke osjećajnosti i autorica dviju pjesničkih zbirki „Osama „ i „Oklop od magle“, Franjo Ciban – autor zbirke pjesama „Kipinovlje“, Valentin Roth – autor zbirke pjesama i autobiografskih zapisa „Kišobranu i suputniku mojem, s ljubavlju“, Ivan Borković – romanopisac koji je dosada objavio četiri romana: „Neodoljiva“, „Normalnima pristup zabranjen“, „Stajati čvrsto na oblacima“, „Tristo i dvije punoljetne duše“, David Kelečić – autor zapaženih znanstveno-fantastičnih priča objavljenih unutar zbirke „Imago ultima“ te romana „Dublje od bezdana“, Zdenko Vuković Cena – autor zapaženih sportskih i inih publikacija…

Iako je naš popis poprilično dugačak, ipak nije obuhvatio sve jaskanske pisce. Ni na koga nismo zaboravili te ćemo u narednim objavama spomenuti sve zaslužne Jaskanke i Jaskance koji su svojim životom i radom ostavili dubok trag na jaskanskoj kulturnoj sceni.