Ususret Noći knjige 2020.

Dragi naši knjigoljupci, iako smo zbog trenutačne situacije s koronavirusom razdvojeni, pripremamo se za dan kada ćemo ponovno otvoriti svoja vrata vama – našim vjernim korisnicima. Vrijeme borbe s pandemijom koronavirusa ove se godine preklopilo s datumom održavanja Noći knjige, manifestacijom kojom se svake godine 23. travnja obilježava Svjetski dan knjige i autorskih prava te smo se morali snaći i našu komunikaciju preseliti u virtualni prostor.

Nedugo nakon što smo bili primorani zatvoriti svoja vrata za vaše posjete, pokrenuli smo virtualnu izložbu zavičajne zbirke Narodne knjižnice i čitaonice Jastrebarsko. Putem objava odlučili smo vas educirati prvotno o načinu korištenja zbirke, a potom i o samom njezinu sadržaju . Istovremeno smo radili i na adaptaciji i opremanju prostorije zavičajne zbirke kako bismo vas prilikom, nadamo se, skorog otvaranja svojih vrata ugodno iznenadili. Vjerujemo da budno pratite naše objave, a mi ćemo vam na tome zahvaliti tako što ćemo se potruditi da do kraja ove godine predstavimo zavičajnu zbirku u njezinu punom sjaju.

Ovogodišnja Noć knjige trebala je biti posvećena temi promjene te knjigama koje su kroz povijest mijenjale svijet. Na stalnost promjene upozorio nas je već davnih dana grčki filozof Heraklit, a u istinitost njegove misli mogli smo se uvjeriti proteklih mjeseci kao sudionici borbe protiv nevidljivog neprijatelja koji je u kratko vrijeme promijenio naše živote.

Knjige čuvaju spomen na to kakav je svijet nekada bio te čuvaju povijest od zaborava. Već smo ranije spomenuli kako je sadržaj zavičajne zbirke izuzetno bogat, a osim zavičajne građe tijekom svih ovih godina djelatnici jaskanske knjižnice prikupljali su i tzv. staru i rijetku građu koja najbolje svjedoči o promjenama koje nastupaju.

U galeriji slika možete pogledati izbor iz rijetke i stare građe. Tu je prvo izdanje „Povjesti Hrvata“ (1900) Vjekoslava Klaića,  „Stoletni hervatski kolendar“ (1866), „Selo Stepnčikovo“ (1920) F. M. Dostojevskog (1920), časopis „Dušobrižnik: glasnik za katoličke propovijedi“ (1900), „Poviest hrvatske književnosti do narodnog preporoda (1945) Mihovila Kombola, časopis „Danica (1945).

Sami naslovi navedenih djela spomen su promjena koje su se dogodile u pravopisu hrvatskoga jezika, a ako krenemo iščitavati sadržaje djela, možemo puno saznati o promjenama pučkih i vjerskih običaja, o mijenama na području umjetnosti, politike, tehnologije, znanosti.

Knjige mijenjaju svijet. Svi koji čitaju, to znaju. Popis knjiga koje su promijenile svijet poprilično je dugačak – netko će reći da je to Herodotova Povijest, neki će se odlučiti za Bibliju, Toru ili Ku’ran, neki će se sjetiti Sigmunda Freuda i njegove knjige Tumačenje snova, neki Einsteinove Teorije relativnosti ili Darwinove „Podrijetlo vrsta“, a neki lektirnih naslova poput Malog princa ili Dnevnika Anne Frank.

Što više razmišljamo, otvaraju nam se širi horizonti i pronalazimo sve više knjiga koje su mijenjale nekadašnji te oblikovale svijet kakav danas znamo. Knjiga je pokretač! I ne samo to, knjige su prijatelji koji nas u ovim vremenima podsjećaju da nismo sami, a s obzirom na specifičnost situacije upravo je to i poruka ovogodišnje Noći knjige – „S knjigom nisi izoliran!“

Pozivamo vas da u komentaru napišete u kojoj ste knjizi pronašli tihog prijatelja, koja je to knjiga koja je promijenila vaš svijet, ostavila na vas duboki dojam te biste ju preporučili svakome tko čita ovaj tekst. Pišite nam, veselimo se vašim odgovorima!