Duhovna baština jaskanskoga kraja

Budući da jaskanski kraj nazivaju i „kolijevkom biskupa“ ili „kolijevkom kardinala“, ovu objavu posvećujemo jaskanskim teološkim piscima.

Opsežnom monografijom „Duhovna baština Stepinčeva i Kuharićeva zavičaja: Svećenička i redovnička zvanja rimokatoličkih župa Jaskanskoga dekanata“, objavljenom 2017. godine, autor Anđelko Košćak daje iznimni doprinos proučavanju života i utjecaja crkvenih službenika na društveno-kulturno-političku situaciju u prošlosti te odaje počast duhovnim velikanima koji  su svojim javnim djelovanjem oplemenili jaskanski zavičaj u kojem su rođeni. Svi su spomenuti crkvenjaci ujedno i intelektualci koji su iza sebe ostavili pisane tragove, a u ovoj ćemo objavi kronološkim redom spomenuti najzvučnija imena.

Benedikt Vinković – zagrebački  biskup, pisac prve povijesti Zagrebačke biskupije (Notitiae Episcopatus et Episcoporum Ecclesiae Zagrebiensis). Rafael Levaković – znameniti povjesničar, crkveni pisac, prevoditelj, diplomat i ohridski nadbiskup. „Zbornik o Rafaelu Levakoviću“ predstavljen je u Gradskom muzeju Jastrebarsko 2010. godine. Martin Borković – zagrebački biskup, pavlin, misionar i osnivač zagrebačkoga sirotišta. Petra Petretić – izdavač evanđelistara na kajkavskom narječju („Szveti Evangeliomi“). Nikola Horvat – zagrebački kanonik, nadstojnik nauka zagrebačkog sjemeništa. Antun Bauer – zagrebački nadbiskup, profesor Teološkog fakulteta u Zagrebu, urednik Katoličkog lista, rektor zagrebačkog Sveučilišta. Josip Torbar – svećenik, proslavljeni znanstvenik (biolog, geolog, meteorolog, klimatolog i povjesničar znanosti), osnivač Hrvatskoga planinarskog društva. Stjepan Bakšić – jedan je od najznačajnijih hrvatskih teologa prve polovice 20. stoljeća. Svojim djelima „Presveto Trojstvo“ (1941) i „Bog Stvoritelj“ (1946) znatno je doprinio  hrvatskom teološkom i filozofskom nazivlju. Gotovo 40 godina bio je profesor Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, a u dva navrata bio je i dekan. Pamtimo ga i kao dugogodišnjeg urednika Katoličkog lista. Alojzije Stepinac – kardinal i zagrebački nadbiskup, mučenik. Papa Ivan Pavao II. 3. listopada 1998. godine proglasio ga je blaženim. Dragutin Nežić – porečko-pulski biskup, priredivač knjige „Povijest župa i crkvi jastrebarskoga dekanata“. Franjo Kuharić – kardinal i zagrebački nadbiskup, autor knjiga „Hodajmo u istini“ i „Poruke sa Stepinčeva groba“. Juraj Batelja – najgorljiviji promicatelj postupka za proglašenje svetim kardinala Alojzija Stepinca. O blaženom Stepincu objavio je više knjiga i znanstvenih radova, a u svojim se radovima bavi i poviješću Katoličke Crkve u hrvatskome narodu. O tome koliko je Alojzije Stepinac utjecao na duhovni život Hrvata svjedoči i zbornik njemu u spomen. „Stepinčev zbornik“ sadrži tekstove petnaest autora, redom pravnika, teologa, povjesničara, filozofa, sociologa i politologa.

Spomenuti teolozi i ostali koje u ovome tekstu nismo spomenuli te djela koja su ostala iza njih svjedoče o bogatoj duhovnoj baštini jaskanskoga kraja. Ta nas baština s jedne strane nadahnjuje, a s druge obvezuje da ju čuvamo za buduće naraštaje.